TEME
Supernovatravel2016
Filiptravel2016Baner468x60

25 godina od ZOI u Sarajevu

s54zoi84 288x192

Period od 8.2.1984. do 19.2.1984. godine je sigurno najljepši period u istoriji Sarajeva, a XIV Zimske Olimpijske Igre sigurno najbolje organizirane Igre do tada, a mnogi će se složiti i do danas.

Sama pomisao da su u njoj održane Olimpijske Igre budi neke posebne osjećaje kod svakog stanovnika bivše SFRJ. Povodom 25 godina od ZOI u Sarajevu, odlučio sam napisati ovaj tekst koji govori o našim Igrama, a sve informacije sam našao na „širokim poljima interneta“, ili su mi ispričali dobri ljudi...

Sama pomisao da su u njoj održane Olimpijske Igre budi neke posebne osjećaje kod svakog stanovnika bivše SFRJ. Povodom 25 godina od ZOI u Sarajevu, odlučio sam napisati ovaj tekst koji govori o našim Igrama, a sve informacije sam našao na „širokim poljima interneta“, ili su mi ispričali dobri ljudi...

Sama ideja za ZOI u Sarajevu rodila se početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća među sportskim entuzijastima, kojih u to vrijeme u Sarajevu nije manjkalo. Jedni su na ovu ideju govorili: zašto da ne, dok je replika drugih bila: da li su ovi ozbiljni?. Ipak, ljudi su se istinski i sa puno volje prihvatili posla, upoznavali se sa upitnicima MOK-a, ispitivali mogućnosti za održavanje Igara, izrađivali brojne projekte i slično. Vodila ih je isključivo ljubav prema sportu, prema gradu Sarajevu.

Do 1977. su skoro svi projekti bili zavšeni, čekala se samo saglasnost gradskih vlasti da se i zvanično preda kandidatura za dobijanje ZOI. Grad je u potpunosti podržao incijativu i jedan mukotrpan proces je završen, možda i najteži kada je u pitanju organizacija zimskih Olimpijskih Igara. Čekao se samo 18. maj i sesija u Atini, kada se zvanično trebalo dodijeliti domaćinstvo ZOI 1984. godine. Kako smo dobru kandidaturu imali najbolje se može vidjeti po otvorenom lobiranju tadašnjeg predsjednika MOK-a Lorda Kilanina da upravo naše Sarajevo dobije Igre.

Na otvaranju sesije u Atini Kilanin je rekao: Možemo da idemo u Goetteborg, to će biti disperzija olimpijskih Igara, borilišta su po celoj Švedskoj. Možemo da idemo u Saporo, gdje smo već jednom bili. Treba da otkrivamo nove prostore. To je Sarajevo. Nažalost, Sarajevo se nikada nije odužilo ovom velikom čovjeku…

Konkurencija Sarajevu su bili, dakle, švedski Geteborg i japanski Saporo. Još ranije, Francuska i Čehoslovačka su odustale od kandidature. Glasanje je počelo i u prvom krugu otpada Geteborg, a u trci za Igre ostaje Sarajevo i Saporo. Ipak sa tri glasa više odnosimo pobjedu i time zauvijek ulazimo u olimpijsku istoriju.

Period do Igara je više bio rutina, gradili su se objekti, gradilo se olimpijsko selo, grad je bio u potpuno novom ruhu. Sponzori su se nalazili, sve je išlo po planu i Sarajevo je bilo spremno da se svijetu pokaže u svom punom sjaju. Ne treba ni spominjati da se hiljade i hiljade volontera svojevoljno prijavilo da pomogne organizaciji Igara.

Sarajevo kao zimski grad daleko je bio poznat po svojim zimama, snijegu, bilo je tu ljudi na smučkama još od početka 20. veka. Ali, dani pred Igre su uporno svitali bez ijedne pahulje snijega… Počelo se već pričati o nastavku kletve, koja je nekako uvek ostavljala ZOI u problemima sa neprocenjivom belom materijom. Svi ljudi su bili u nekom strahu… imali smo snježne topove i sve, ali Olimpijske Igre bez snijega Sarajlije nisu mogle zamisliti. Ipak, noć uoči svečanog otvaranja Igara, Sarajevo je zatrpao veliki snijeg, tako da se na neki način i priroda poigrala sa Sarajevom i svima nama. Niko na svijetu tog jutra osmog februara nije bio sretniji i ponosniji od Sarajlija, ama baš niko…

Svečana ceremonija otvaranja Igara održana je na stadionu Koševo, a slika iz tada već olimpijskog Sarajeva obišla je cijeli svijet. Olimpijsku zastavu od gradonačelnika Lake Placida (predhodnog domaćina igara) primio je Uglješa Uzelac (tadašnji gradonačelnik Sarajeva) i ponosno je zaviorio simbolizirajući na taj naćin sav trud, rad, želju i volju da budemo olimpijski domaćini. Igre je otvorio Mika Špiljak, predsjednik zemlje. Tradicija otvaranja olimpijskih igara, pored paljenja olimpijskog plamena je i svečano polaganje olimpijske zakletve u ime sudija i u ime sportista.

Zakletvu u ime sudija polagao je Dragan Perovic (međunarodni sudija), a u ime sportista skijaš Bojan Križaj.
Scena kada Bojan polaže zakletvu je otprilike izgledala ovako – Bojan Križaj: Zaklinjem se da ćemo na Olimpijskim igrama nastupati u pravom sportskom duhu, da ćemo poštovati pravila i prema njima se ravnati… Ovde je Bojan zaboravio riječi iz zakletve i nakon aplauza sa tribina Koševa priveo kraju zakletvu riječima: U slavu sporta i čast svoje domovine.

Olimpijski plamen tačno u 15:44 upalila je klizačica Sanda Dubravčić i veliki događaj je počeo. ZOI 1984 su bile prve u mandatu Juana Antonia Samarancha i tu je nastala neraskidiva veza jednog grada i jednog Čovjeka. Da je istinski prijatelj Sarajeva, Samaranch je dokazao više puta. U vihoru rata došao je u okpoljeni grad, sa suzama u očima gledao zapaljenu Zetru i tada je obečao da će je MOK obnoviti čim to vrijeme dozvoli. Obećanje je, naravno, ispunio. Na otvaranju zimskih Olimpijskih Igara 1994. u Lilerhameru Samaranch nije zaboravio Sarajevo. Poslao je poruku MOK-a za koju je rekao da je jača nego ikada, da se zaustavi razaranje Sarajeva, da se zaustave borbe…

Pozvao je cijeli svijet da minutom šutnje odaju počast Olimpijskom gradu Sarajevu. Na zatvaranju igara u Sarajevu Samaran je rekao „Doviđenija drago Sarajevo“ nakon čega je puštena pjesma „Lijepo je bilo u Sarajevu…“, a Vučko se spuštao sa krova dvorane. Ta slika je sigurno najupečatljivije ostala u sjećanju sa ceremonije zatvaranja Igara. Zastavu SFRJ Jugoslavije na otvaranju i zatvaranju Igara nosio je Jure Franko, jedini osvajač medalje za našu zemlju (kao da su znali ko je treba nositi).

Deveti februar je već donio prva uzbuđenja na borilištima, prve medalje, prve suze, prve tuge… Pa krenimo redom kroz sva natjecanja i sjetimo se svih zvijezda naših Igara.

Takmičenja u alpskom skijanju održavala su se na Jahorini za žene i na Bjelašnici za muškarce. Muški spust oduvijek je spadao u najatraktivnije discipline na Igrama, a zbog vremenskih uvjeta uvijek je bio prvi na programu, zbog mogućnosti pomjeranja ako vremeneke prilike ne dozvole da se održi u zakazanom terminu. Ako smo se ičega plašili onda je to ova trka spusta.

Prvi problem je bio i prije igara, naime prema pravilima MOK-a visinska razlika između starta i cilja spusta treba biti minimalno 800 metara. Pošto je vrh Bjelašnice na visini od 2067m, cilj dole u ravnini na 1273, falilo je par metara. Na vrhu Bjelašnice izgrađen je jedan objekat, a spustaši su upravo startali sa krova tog objekta, tj. sa visine od 2076m. Tako se dobila potrebna visinska razlika od 800 metara, tj. tačno 803 metra.

Drugi problem je bio mnogo teži i nije bio pod uticajem čovjeka. Kao što znamo, Bjelašnica je poznata kao nepredvidiva i vrlo surova planina, a rijetki su dani kada na vrhu ne puše jak vjetar i kada je vidljivost na normalnom nivou.

Ipak, nakon dva otkaza spusta, 16.2. (veleslalom je bio 14.2, tako da smo specifični i po tome što je trka veleslaloma bila prije utrke spusta) je startovao legendarni spust. Pobjedio je čuveni Amerikanac Bill Johnson, koji je svega dvadesetak dana prije Sarajeva ostvario svoju prvu pobjedu u karijeri, bilo je to u Wengenu, a potražite na youtube scenu kako se izvukao od pada u toj utrci. Nakon Sarajeva, pobjedio je još na dvije utrke i onda je njegova karijera krenula silaznom putanjom, imala je sve samo ne sportski tok. Postao je prvi Amerikanac koji je osvojio zlatnu olimpijsku medalju u skijanju i time postao apsolutni heroj svih Amerikanaca. Drugi je bio Švicarac Peter Muller, a treći Austrijanac Anton Steiner. Zanimljivo da je ta bronca jedina medalja za Austriju na tim Igrama!?

Još jedna zanimljivost vezana za Johnsona je da se pokušao kvalifikovati za spust utrku na ZOI 2002. u Solt Lejku, ali je u Montani doživio stravičan pad, dugo je bio u komi, a posljedice povreda osjeća dan danas. Bio je poznat kao skijaš koji uopšte nije kalkulirao, moto mu je bio „živite brzo“, a na ramenu desne ruke istetovirao je „ski to die“ (skijanje do smrti). 7 stotinki je djelilo velikog Pirmina Zurbrigena (tada još mlad) od medalje, ali on će to naplatiti sa kamatama 4 godine kasnije u Calgariju.

Kada se poslednji spustaš sjurio niz najneobičniju spust stazu u istoriji OI, Bjelašnica je pokazala svoje pravo lice, za tren oka se vrijeme pokvarilo i Bjelašnica se vratila svojoj „svakodnevnici“ nakon što se i ona solidarisala sa nama, podarila nam 3 sata lijepog vremena, dovoljnog da se održi već sad legendarna utrka spusta.

Prije početka Igara, MOK je iz samo njima znanih razloga suspendovao najveće skijaše tog vremena, Stenmarka, Girardelija i Hani Wenzel. Razlog je bio taj da su oni bili profesionalci, a profesionalcima tada nije bio dozvoljen nastup na Igrama, mada je javna tajna da su tada skoro svi skijali za „pare“. Utrka veleslaloma za muškarce 14.2.1984. ostat će upisana zlatnim slovima u svim knjigama kada se govori o sportu bivše države.

Zemlja domaćin nikada u istoriji Igara nije ostala bar bez jedne medalje, a strah da baš mi ne postanemo izuzetak koji čini pravilo je bio velik. Realno, jedino smo u veleslalomu i slalomu u muškoj konkurenciji, kao i u ski skokovima mogli očekivati medalje. Kao što je tih dana sve išlo nama u korist, tako je nekako kao logičan sled okolnosti došlo da već u prvoj muškoj trci osvojimo medalju!

Da, do kraja igara možemo potpuno uživati. Jure Franko je bio četvrti nakon prve vožnje, drugu je odvezao u najboljem vremenu i sasvim zasluženo obradovao cijelu državu, od Vardara pa do Triglava. Sarajevo je taj dan naprosto „poludilo“, velika fešta je bila na dodijeli medalja ispred Skenderije, a osmijeha Jure Franka sa dodijele medalja, sa sjetom se sjećaju apsolutno svi.

U legendu je odavno ušao transparent koji se pojavio tada, „Volimo Jureka, više od Bureka“. Kao i Samaran, ni Jure nije zaboravio svoje Sarajevo. Na olimpijsku trku veleslaloma u Torinu 2006, osobno je došao i poveo tridesetak dječaka i djevojčica iz Sarajeva. Prvo mjesto je osvojio Max Julen iz Švicarske, a treći je bio Andreas Wenzel iz Lihtenštajna.

I utrka slaloma ušla je u olimpijsku legendu. Prvi put se desilo da na prva dva mjesta budu braća. Tih februarskih dana to je uspjelo braći Philu i Steveu Mehreu iz Amerike. Treći je bio jedan od najpoznatijih francuskih slalomaša svih vremena, Didier Bouvet.

Žene su svoja natjecanja imala na Jahorini. Spust je protekao u dominaciji Švicarke Mikaele Figini, koja je ostvarila veliki trijumf ispred Švicarke Marie Walliser i Čehoslovakinje Olge Charvatove. U veleslalomu su se radovale Amerikanke. Zlatna je bila Debbie Armstrong ispred Christin Cooper, koja je kasnila 40 stotinki. U medalje se umešala i Francuskinja Perriene Pelen. Što se tiče slaloma, tu su se najbolje snašle srednjeevropljanke. Prva je bila Italijanka Paoletta Magoni ispred Francuskinje Perriene Pelen i Ursule Konzett iz Lihtenštajna.

Igmanski skokovi su sigurno imali najbolju posjetu na igrama, preko 50.000 ljudi je pratilo oba takmičenja. Očekivanja su bila ogromna od domaćih takmičara, prvenstveno od Primoža Ulage i Vasje Bajca. Ali nakon prvog skoka Primoža Ulage na maloj skakaonici sve nade su potonule. Skočio je mizernih 56-57 metara, daleko ispod najniže kritične tačke, a iz publike su se čuli komentari tipa „da lavor baciš niz skakonicu, više bi odletio“, „u**a' ga Džulaga“ i slično. Veliko je to razočarenje bilo za sve… Sarajevo je na neki način krunisalo dva velika šampiona u ski skokovima, prvi je slavni Njemac Jens Weissflog, koji je pobjedio na maloj skakaonici, a drugi je veliki Finac Matti Nykenen, koji je suvereno pobijedio na velikoj skakaonici, ostvarivši do sada najveću bodovnu razliku u odnosu na drugoplasiranog od 17,5 bodova.

Što se tiče takmičenja u skijaškom trčanju, ono je proteklo u znaku Finkinje Marije Lise Hemalainen, inače najuspješnije učesnice Olimpijade sa tri zlata na 5, 10, 20km i bronzom u štafeti. U muškoj konkurenciji, kros kantri nadmetanja obeležio je Šveđanin Gunde Swan sa dva zlata, srebrom i bronzom. Posebno će ostati u sjećanju naćin na koji su Švedi došli do zlata u štafeti, kada je četvrtu izmjenu trčao Gunde Swan, on je punih 9 kilometara smanjivao razliku za predstavnikom tadašnjeg Sovjetskog Saveza da bi ga na kraju ostavio za 10 sekundi.

Umjetničko klizanje održavalo se u Zetri, gdje je svoju blistavu karijeru započela slavna Katarina Vit, koja je osvojila prvo zlato u Sarajevu, a lepa Nemica i dalje uporno tvrdi da joj je to i najdraža medalja u karijeri. Iako je Rosal Samners bila apsloutna favortkinja, Katarina je zadivila svijet i tjesno ali zasluženo došla do zlatne medalje.

Nije samo Katarina zadivila svijet u Zetri, možda čak i vise zapažen i ubjedljiv nastup imao je britanski par iz Notinghema Jayne Torvil i Cristopher Dean koji su zadivli svijet odplesavši slavni Ravelov BOLERO. Mnogi će se složiti da je njihova tadašnja izvedba i najbolja u istoriji Olimpijskih igara. Nije ni čudo da će kasnije omiljeni kompozitor u Sarajevu upravo biti slavni Ravel. Zlato u takmičenju sportskih parova pripalo je Olegu Vasiljevu i Jeleni Volovoj, a u muškoj konkurenciji zasluženo je pobjedio Scot Hamilton.

U brzom klizanju svojim nastupima ostaće upamćeni Njemica Karin Enke, Kanađanin Gaetan Buser i Šveđanin Tomas Gustafson, koji su međusobno podjelili skoro sve zlatne medalje. Igre u Sarajevu su bile posljednje na kojima se takmičenje u brzom klizanju održavalo na otvorenom.

Što se boba tiče, u četverosjedu su slavili, po očekivanju, Istočni Nijemci sa postavom: Andreas Kirhner, Roland Wetzig, Wolfgang Happe, Dietmar Schaurhammer, dok su posljednja dvojica pobjedila u dvosjedu.

Zlato u sankanju u muškoj konkurenciji pripalo je Talijanu Hildgartneru, dok su u doublu slavili Stangasinger i Worbaher iz Zapadne Njemačke. Kod žena, sve tri osvajačice medalja bile su iz Istočne Njemacke, prva Stefi Martin, druga Betina Schmidt, treća Ute Weis.

Takmičenje u bijatlonu održavalo se samo u muškoj konkurenciji, a vrijedi izdvojiti Norvežanina Erika Kvalfosa, koji je osovjio zlato na 10km i bronzu na 20km, te bio s reprezentacijom Norveške srebrni na 4×7,5km. Druga zvijezda u bijatlonu bio je Peter Angerer iz Zapadne Njemačke, koji je osvojio zlato na 20km, srebro na 10km, te broncu u stafeti 4×7,5km. Norvežani su čak 20 godina čekali na zlato u nordijskoj kombinaciji i dočekali ga u Sarajevu, kada je Tom Sandberg ostvario san dug 20 godina.

I na kraju poslastica svake olimpijade: hokej na ledu. Najbolja petorka možda ikada viđena u svijetu tih februarskih dana dovodila je do delirijuma sve ljubitelje hokeja. Naravno, riječ je o čuvenoj ruskoj petorci koju su činili bekovi Fetisov i Kasatonov, te legendarni napadački trojac Krutov-Larionov-Makarov, odnosno, nezaboravna KLM navala. Treba još spomenuti i golmana Vladislava Tretjaka. Tadašnja naša država zabilježila je jednu jedinu pobjedu protiv Italje 5:1, koja je bila proslavljena na ulicama Sarajeva kao da smo prvaci. Poraženi smo od Rusa 9:1 a strijelac za nas bio je Scop. Vrijedi još istaći utakmicu protiv Zapadne Njemačke, kada smo poveli u 59. sekundi, strijelac je bio Mustafa Bešic, ali smo izgubili na kraju.

Po broju medalja najviše su osvojili takmičari iz bivšeg Sovjetskog Saveza, 25, drugi su bili Istočni Nijemci sa 24, a treci Finci sa 13. Najviše zlatnih medalja osvojili su Istočni Nijemci 9, slijede Sovjeti sa 6, a po 4 su skupili USA, Finska i Švedska. Maskota Igara bio je neponovljivi Vučko, djelo slovenskog strip-crtača Jože Trobeca.

Na kraju ovog teksta najiskrenije bi se želio zahvaliti svim ljudima koji su zaslužni zašto je Sarajevo dio i uvek će biti dio olimpijske istorije.

        Admir Fazlić




Svi osvajači medalja na ZOI 1984 U SARAJEVU



SKIJANJE (M)

Spust:
ZLATO: William Johnson (USA) 1:45,59 min
SREBRO: Peter Müller (SWI) 1:45,86 min
BRONCA: Anton Steiner (AUS) 1:45,95 min

Veleslalom:
ZLATO: Max Julen (SWI) 2:41,18 min (1:20,54 / 1:20,64)
SREBRO: Jure Franko (JUG) 2:41,41 min (1:21,15 / 1:20,26)
BRONCA: Andreas Wenzel (LIE) 2:41,75 min (1:20,64 / 1:21,11)

Slalom:
ZLATO: Phil Mahre (USA) 1:39,41 min (51,55 / 47,86)
SREBRO: Steve Mahre (USA) 1:39,62 min (50,85 / 48,77)
BRONCA: Didier Bouvet (FRA) 1:40,20 min (51,99 / 48,21)

Skijanje (Ž)

Spust:
ZLATO: Michela Figini (SWI) 1:13,36 min
SREBRO: Maria Walliser (SWI) 1:13,41 min
BRONCA: Olga Charvatova (CSSR) 1:13,53 min

Veleslalom:
ZLATO:Debbie Armstrong (USA) 2:20,98 min (1:08,97 / 1:12,01)
SREBRO: Christin Cooper (USA) 2:21,38 min (1:08,87 / 1:12,51
BRONCA: Perrine Pelen (Fra) 2:21,40 min (1:09,64 / 1:11,76)

Slalom:
ZLATO:Paoletta Magoni (Ita) 1:36,47 min (48,85 / 47,62)
SREBRO: Perrine Pelen (Fra) 1:37,38 min (48,85 / 48,53)
BRONCA: Ursula Konzett (Lie) 1:37,50 min (48,81 / 48,69)

Skijaško trčanje (Ž)

5km:
ZLATO: Marja-Liisa Hemalainen (Fin) 17:04,0 min
SREBRO: Berit Aunli (Nor) 17:14,1 min
BRONCA: Kveta Jeriova (CSSR) 17:18,3 min

10km:
ZLATO: Marja-Liisa Hemalainen (Fin) 31:44,2 min
SREBRO: Raisa Smetanina (SSSR) 32:02,9 min
BRONCA: Brit Pettersen (Nor) 32:12,7 min

20km:
ZLATO: Marja-Liisa Hemalainen (Fin) 1:01:45,0 h
SREBRO: Raisa Smetanina (SSSR) 1:02:26,7 h
BRONCA: Anne Jahren (Nor) 1:03:13,6 h

Štafeta 4×5km:
ZLATO: NOR 1:06:49,7 h (Inger Helene Nybraaten 17:02,7 / Anne Jahren 16:35,4 /Brit Pettersen 16:30,1 / Berit Aunli 16:41,5)
SREBRO: CSSR 1:07:34,7 h (Dagmar Svubova 17:37,9 / Blanka Paulu 16:58,0 / Gabriela Svobodova 16:46,2 / Kveta Jeriova 16:12,6)
BRONCA: FIN 1:07:36,7 h (Pirkko Määttä 17:36,8 / Eija Hyytiäine 17:01,3 / Marjo Matikainen 16:42,7 / Marja-Liisa Hemalainen 16:15,9)

Skijaško trčanje (M)

15km:
ZLATO: Gunde Svan (Swe) 41:25,6 min
SREBRO: Aki Karvonen (Fin) 41:34,9 min
BRONCA: Harri Kirvesniemi (Fin) 41:45,6 min

30km:
ZLATO: Nikolai Simjatow (SSSR) 1:28:56,3 h
SREBRO: Alexander Sawjalow (SSSR) 1:29:23,3 h
BRONCA: Gunde Svan (Swe) 1:29:35,7 h

50km:
ZLATO: Thomas Wassberg (Swe) 2:15:55,8 h
SREBRO: Gunde Svan (Swe) 2:16:00,7 h
BRONCA: Aki Karvonen (Fin) 2:17:04,7 h

Štafeta 4×10km:
ZLATO: SWE 1:55:06,3 h (Thomas Wassberg 28:47,0 / Benny Kohlberg 28:47,9 / Jan Ottosson 29:04,1 / Gunde Svan 28:27,3)
SREBRO: SSSR 1:55:16,5 h (Alexander Batjuk 28:57,6 / Alexander Sawjalow 28:25,4 /Wladimir Nikitin 29:15,8 / Nikolai Simjatow 28:37,7)
BRONCA: FIN 1:56:31,4h (Kari Ristanen 30:21,6 / Juha Mieto28:36,2 /Harri Kirvesniemi 28:35,0 / Aki Karvonen 28:58,6)

Bijatlon:

10km:
ZLATO: Eirik Kvalfoss (Nor) 30:53,8 min, 2 kaznena kruga
SREBRO: Peter Angerer (W-Ger) 31:02,4 min, 1 kazneni krug
BRONCA: Matthias Jacob (E-Ger) 31:10,5 min, 0 kaznenih krugova

20km:
ZLATO: Peter Angerer (W-Ger) 1:11:52,7 h, 2 kaznene minute
SREBRO: Frank-Peter Roetsch (E-Ger) 1:13:21,4 h, 3 kaznene minute
BRONCA: Eirik Kvalfoss (Nor) 1:14:02,4 h, 5 kaznenih minuta

Štafeta 4×7,5km:
ZLATO: SSSR 1:38:51,7 h (Dmitri Wassiljew 24:52,4 [0] / Juri Kaschkarow 24:34,8 [0] / Algimantas Shalna 25:17,8 [2] / Sergej Bulygin 24:06,7 [0])
SREBRO: NOR 1:39:03,9 h (Odd Lirhus 26:56,2 [2] / Eirik Kvalfoss 23:27,6 [0] / Rolf Storsveen 24:46,5 [0] / Kjell Soebak 23:53,6 [0])
BRONCA: W-GER 1:39:05,1 h (Ernst Reiter 26:01,9 [0] / Walter Pichler 25:13,5 [1] / Peter Angerer 23:39,3 [0] / Fritz Fischer 24:10,4 [0])

Nordijska kombinacija:

Skokovi:
ZLATO: Tom Sandberg (Nor) 214,7 P (86,0 m / 88,0 m)
SREBRO: Sergej Tscherwjakow (SSSR) 210,3 P (86,0 m /88,0 m)
BRONCA: Thomas Müller (W-Ger) 209,1 P (85,0 m / 87,0 m)

Trčanje:
ZLATO: Jouko Karjalainen (Fin) 46:32,0 min
SREBRO: Tom Sandberg (Nor) 47:52,7 min
BRONCA: Kerry Lynch (USA) 48:02,9 min

Sve ukupno:
ZLATO: Tom Sandberg (Nor) 422,595 P (214,700 / 207,895)
SREBRO: Jouko Karjalainen (Fin) 416,900 P (196,900 / 220,000)
BRONCA: Jukka Ylipulli (Fin) 410,825 P (208,300 / 202,525)

Ski skokovi:

70m:
ZLATO: Jens Weißflog (E-Ger) 215,2 P (90,0 m / 87,0 m)
SREBRO: Matti Nykänen (Fin) 214,0 P (91,0 m / 84,0 m)
BRONCA: Jari Puikkonen (Fin) 212,8 P (81,5 m / 91,5 m)

90m:
ZLATO: Matti Nykänen (Fin) 231,2 P (116,0 m / 111,0 m)
SREBRO: Jens Weißflog (E-Ger) 213,7 P (107,0 m / 107,5 m)
BRONCA: Pavel Ploc (CSSR) 202,9 P (103,5 m / 109,0 m)

Umjetničko klizanje:

Muškarci:
ZLATO: Scott Hamilton (USA) 3,4 P
SREBRO: Brian Orser (Kan) 5,6 P
BRONCA: Josef Sabovcik (Mad) 7,4 P

Žene:
ZLATO: Katarina Witt (E-Ger) 3,2 P
SREBRO: Rosalynn Sumners (USA) 4,6 P
BRONCA: Kira lwanowa (SSSR) 9,2 P

Sportski parovi:
ZLATO: Jelena Walowa / Oleg Wassiljew (SSSR) 1,4 P
SREBRO: Kitty Carruthers / Peter Carruthers (USA) 2,8 P
BRONCA: Larissa Selesnjewa / Oleg Makarow (SSSR) 3,8 P

Plesni parovi:
ZLATO: Jayne Torvill / Christopher Dean (GBR) 2,0 P
SREBRO: Natalja Bestemjanowa / Andrej Bukin (SSSR) 4,0 P
BRONCA: Marina Klimowa / Sergej Ponomarenko (SSSR) 7,0 P

Brzo klizanje (M)

500m:
ZLATO: Sergej Fokitschew (SSSR) 38,19 s
SREBRO: Yoshihiro Kitazawa (Jap) 38,30 s
BRONCA: Gaetan Boucher (Kan) 38,39 s

1000m:
ZLATO: Gaetan Boucher (Kan) 1:15,80 min
SREBRO: Sergej Chlebnikow (SSSR) 1:16,63 min
BRONCA: Kai Arne Engelstad (Nor) 1:16,75 min

1500m:
ZLATO: Gaetan Boucher (Kan) 1:58,36 min
SREBRO: Sergej Chlebnikow (SSSR) 1:58,83 min
BRONCA: Oleg Boshjew (SSSR) 1:58,89 min

5000m:
ZLATO: Tomas Gustafson (Swe) 7:12,28 min
SREBRO: Igor Malkow (SSSR) 7:12,30 min
BRONCA: René Schöfisch (E-Ger) 7:17,49 min

10000m:
ZLATO: Igor Malkow (SSSR) 14:39,90 min
SREBRO: Tomas Gustafson (Swe) 14:39,95 min
BRONCA: René Schöfisch (E-Ger) 14:46,91 min

Brzo klizanje (Ž)

500m:
ZLATO: Christa Rothenburger (E-Ger) 41,02 s (OR)
SREBRO: Karin Enke (E-Ger) 41,28 s
BRONCA: Natalja Schiwe-Glebowa (SSSR) 41,50 s

1000m:
ZLATO: Karin Enke (E-Ger) 1:21,61 min (OR)
SREBRO: Andrea Schöne (E-Ger) 1:22,83 min
BRONCA: Natalja Petrussewa (SSSR) 1:23,21 min

1500m:
ZLATO: Karin Enke (E-Ger) 2:03,42 min (OR/WR)
SREBRO: Andrea Schöne (E-Ger) 2:05,29 min
BRONCA: Natalja Petrussewa (SSSR) 2:05,78 min

3000m:
ZLATO: Andrea Schöne (E-Ger) 4:24,79 min (OR)
SREBRO: Karin Enke (E-Ger) 4:26,33 min
BRONCA: Gabi Schönbrunn (E-Ger) 4:33,13 min

Hokej:

ZLATO: SSSR
(Wladislaw Tretjak, Wladimir Myschkin, Wladimir Kowin, Wjatscheslaw Fetissow,
Alexej Kasatonow, Sinetula Biljaletdinow, Wassili Perwuchin, Sergej Makarow,
Sergej Starikow, Igor Stelnow, Alexander Skworzow, Wiktor Tjumenew,
Igor Larionow, Wladimir Krutow, Alexander Gerassimow, Andrej Chomutow,
Sergej Schepelew, Michail Wassilew, Nikolai Drosdezki, Alexander Koschewnikow)

SREBRO: CSSR
(Jiri Kralik, Jaromir Sindel, Milanm Chalupa, Jiri Lala, Ladislav Svozil,
Jaroslav Benak, Radoslav Svoboda, Frantisek Prochazka, Miroslav Horava,
Eduard Uvira, Arnold Kadlec, Jiri Hrdina, Vladimir Caldr, Dusan Pasek,
Vincent Lukac, Igor Liba, Darius Rusnak, Frantisek Cernik, Vladimir Ruzicka,
Pavel Richter, Jaroslav Korbela)

BRONCA: SWE
(Rolf-Lennart Riddervall, Götem Wälitalo, Bo Ericsson, Per-Erik Eklund,
Göran Lindblom, Hakan Nordin, Mats Waltin, Thomas Ahlen, Mats Hessel,
Michael Thelven, Mats Thelin, Thom Eklund, Hakan Eriksson, Peter Gradin,
Michael Hjälm, Thomas Rundquist, Tomas Sandström, Tomas Mörth, Jens Öhling,
Hakan Södergren)

Bob:

Dvosjed:
ZLATO: E-Ger II 3:25,56 min (51,51 / 51,93 / 51,06 / 51,06) Wolfgang Hoppe / Dietmar Schauerhammer
SREBRO: E-Ger I 3:26,04 min (51,59 / 51,94 / 51,15 / 51,36) Bernhard Lehmann / Bogdan Musiol
BRONCA: SSSR II 3:26,16 min (51,56 / 52,10 / 51,24 / 51,26) Sintis Ekmanis / Wladimir Alexandrow

Četverosjed:
ZLATO: E-Ger I 3:20,22 min (49,65 / 50,18 /50,18 / 50,21) (Wolfgang Hoppe / Roland Wetzig / Dietmar Schauerhammer / Andreas Kirchner)
SREBRO: E-Ger II 3:20,78 min (49,69 / 50,33 / 50,32 / 50,44) (Bernhard Lehmann / Bogdan Musiol / Ingo Voge / Eberhard Weise)
BRONCA: Swi I 3:21,39 min (49,92 / 50,48 / 50,49 / 50,50) (Silvio Giobellina / Heinz Stettler / Urs Salzmann / Rico Freiermuth)

Sankanje (M)

ZLATO: Paul Hildgartner (Ita) 3:04,258 min (46,182 / 46,271 / 45,871 / 45,934)
SREBRO: Sergej Danilin (SSSR) 3:04,962 min (46,433 / 46,284 / 46,176 / 46,069)
BRONCA: Waleri Dudin (SSSR) 3:05,012 min (46,385 / 46,334 / 46,201 / 46,092)

Muški double:
ZLATO: Hans Stanggassinger / Franz Wembacher (W-Ger)
1:23,620 min (41,880 / 41,740)
SREBRO: Jewgeni Beloussow / Alexander Beljakow (SSSR)
1:23,660 min (41,813 / 41,847)
BRONCA: Jörg Hoffmann / Jochen Pietzsch (E-Ger)
1:23,887 min (41,996 / 41,891)

Sankanje (Ž)

ZLATO: Steffi Martin (E-Ger) 2:46,570 min (41,639 / 41,863 / 41,496 / 41,572)
SREBRO: Bettina Schmidt (E-Ger) 2:46,873 min (41,662 / 41,929 / 41,636 / 41,646)
BRONCA: Ute Weiß (E-Ger) 2:47,248 min (41,908 / 41,945 / 41,793 / 41,602)

* Tekst je preuzet sa internet portala Sport klub

 

Niko nije komentarisao ovu stranu.

Pošaljite svoj komentar


Pregled Zimskih Olimpijskih igara

zoipregled

Zimske olimpijske igre su višednevno sportsko takmičenje u zimskim sportovima na snegu i ledu, pandan Letnjim olimpijskim igrama. Prve Zimske olimpijske igre...

Prvih pola veka Zimskih Olimpijskih igara

zoi2

Neželjeno dete svetskog olimpizma stiglo je do dvadesetog rođendana. Osnivač olimpijskog pokreta baron Pjer de Kuberten bio je ogorčeni protivnik Zimskih igara...

Zanimljivosti Zimskih Olimpijskih igara

olimp6

Prve zimske olimpijske igre su održane u Šamoniju 1924 godine kao “Medunarodna zimska sporstka nedelja” , a naziv Zimske olimpijske igre su...

Od nestašnih dečaka do šampiona

zoiklinci

        Istorija zimskih Olimpijskih igara protkana je ne samo vrhunskim ostvarenjima, već i zanimljivim pričama koje okružuju "bele staze" od prvih Igara...

100 godina Olimpizma u Srbiji: 1910 - 2010

100godinaOlimpizmauSrbiji

Olimpijski komitet Srbije (OKS) u 2010. godini proslavio je veliki jubilej, 100 godina postojanja Olimpijskog pokreta u Srbiji. Ovaj jubilej obeležen je...

Jugosloveni na zimskim Olimpijadama

olimpijskikomitet

Naši sportisti učestvovali su na 18 zimskih olimpijskih igara propustivši samo tri „bele olimpijade”. Igre u Lejk Plesidu 1932. propuštene su zbog...

Od državnih do olimpijskih simbola

okslogo300x200

Naš olimpijski komitet je tokom minulih 100 godina „menjao” zemlje i nazive, a još znak koji su na grudima nosili olimpijci Olimpijski komitet...

33 godine od ZOI Sarajevo '84

vucko 550x355

Pre 33 godine, 8. februara 1984. Sarajevo i cela Jugoslavija bili su u znaku Zimskih olimpijskih igara. Podsetite se toga! Bila su...

30 godina posle - Od Olimpijade u Sarajevu ostala samo sjećanja

sanda2

Prije tačno trideset godina, na Olimpijskom stadionu Koševo, hrvatska klizačica Sandra Dubravčić upalila je olimpijski plamen, čime je zvanično i počela Olimpijada...

25 godina od ZOI '84 - Vratiti Olimpijski duh

zoi84baklja

     Zimske olimpijske igre, Sarajevo 1984 - 2010      Na olimpijski duh i ovaj veliki sportski događaj u Sarajevu je ostalo tek...

25 godina od ZOI '84 - U potrazi za izgubljenim Gradom

zoi84c2

   Zimske olimpijske igre, Sarajevo 1984 - 2010    Od kasnih sedamdesetih, pa sve do onog 8. februara 1984, kada je tadašnji...

25 godina od ZOI '84 - Olimpijada u sred istorije, palata i minareta

magonipaola1984

     Zimske olimpijske igre, Sarajevo 1984 - SEĆANJA      Ovih dana obilježava se 25 godina od održavanja 14. Zimskih olimpijskih igara u...

20 godina od ZOI Sarajevo '84

bjelasnica1984

     Zimske olimpijske igre, Sarajevo 1984 - 2004      Pre 20. godina, 8. februara 1984, pogledi gotovo celog sveta bili su uprti...

Branko Mikulić - Nesuđeni socijalistički car

brankomikulic

     Zimske olimpijske igre, Sarajevo 1984 -  SEĆANJA      Šetam po olimpijskim stazama prekrivenim jesenjim lišćem i u mislima rekonstruiram priču o...

Više volim Jureka, od bureka

jurefranko1984

     Zimske olimpijske igre, Sarajevo 1984 -  SEĆANJA      „Više volim Jureka, od bureka!” Transparent sa ovim natpisom, sasvim neočekivano pojavio se...

Olimpijska baklja ZOI Sarajevo 1984

olimpijska baklja sarajevo

Postoji decenijski običaj da iz Grčke pođe olimpijska baklja, da putuje svetom, zatim se donese u zemlju-domaćina Olimpijskih igara, a potom se...

Sarajevo '84 - Alpsko skijanje, bilten

sa84 alpsine bilten1 300x200

XIV Zimske Olimpijske igre - SAarajevo 1984 Bilten - ALPSKO SKIJANJE U njemu su navedana imena svih aktera u organizaciji: - Rukovodstvo...